1. Titanboa cerrjonesis je najveća zmija u povijesti; imala je 13 metara, 1100 kilograma i srećom živjela prije 60 milijuna godina.
2. Zmije prosječno imaju 200 zuba.
3. Ako vas ugrize crna mamba imate 95% šanse da ćete umrijeti.
4. Australski kopneni taipan (Oxyuranus microlepidotus) je najotrovnija zmija na Zemlji. Otrov jednog ugriza može ubiti 100 ljudi.
5. Postoji pet različitih vrsta letećih zmija – vise na grani, zaljuljaju se i bace u zrak, a potom proširu svoja brojna rebra i jedre.
6. Uspjeh napada zmije je gotovo uvijek 100%.
7. Srce zmije se može pomaknuti za jednu ili jednu i pol svoju dužinu od svoje normalne pozicije tako da progutani plijen lakše prođe.
8. Zmije ugrizu godišnje oko 5 milijuna ljudi, od čega umre oko 125.000 ljudi.
9. Otrov ljutica je kod većine vrsta hemotoksičan, što znači da sadrži proteine koji razbijaju krvne stanice.
10. Crna mamba je najbrža zmija na svijetu, u lovu može postići brzinu od oko 20 km/h.
Nakon odrađene dezinfekcije i deratizacije objekata KJKP Rad, naše ekipe su također uspješno uradili i dezinsekciju objekata i glavne gradske sanitarne deponije leđnom i ručnim pumpama.
U nastavku možete pogledati video kako je to sve izgledalo: https://youtu.be/5jua2obzviU
Sve češća pojava i veliki problem u kućama, hotelima, motelima, pa čak i uredima su stjenice. Više o ovim štetočinama pročitajte u nastavku.
Stjenice su ravne, crvenkasto – smeđe boje, ovalnog oblika veličine 4 do 5 mm (kao sjemenka jabuke). Natečene i crvenkaste su u zavisnosti od obroka (krvi).
Stjenice se isključivo hrane ljudskom krvi. U hladnim uvjetima bez hrane mogu izdržati čak i do godinu dana. Aktivne su noću.
Nalaze se na krevetima, odnosno na mjestima gdje se tkanina i drvo spajaju. Zbog toga su česta pojava u hotelima gdje se razmnožavaju od sobe do sobe te je velika mogućnost da ih gosti pokupe u koferima i ponesu sa sobom.
Jednostavno, možete ih pokupiti skoro na svakom mjestu – uredi, prodavnice, stanovi, hoteli pa čak i u teretani. Sjajne su u skrivanju, pa se zakače na kofere i odjeću. Teško se uklanjaju, ali slijedeće stvari možete sami uraditi:
– Oprati i osušiti vašu postaljinu, rublje na najvećoj dozvoljenoj temperaturi.
– Pažljivo pregledati čitav namještaj prije nego što ga unosite u kuću.
– Pregledati kuću nakon odlazka velikog broja gostiju ( namještaj, garniže itd.).
Nakon uočene infestacije pozvati naše ekipe na broj: +387 33 842 563 za sigurno uklanjanje stjenica iz vašeg doma.
Više o stjenicama na linku.
(ŽIVOTNI CIKLUS STJENICA)
Nakon odrađene proljetne faze sistematske deratizacije i larvicidnog tretmana dezinsekcije komaraca naše ekipe su 20.06.2016.g i 21.06.2016.g. uspješno uradili i adulticidni tretman (uništavanje odraslih formi komaraca) zaprašivanja protiv komaraca.
Urađeno je 200ha površine metodom hladnog orošavanja.
Slijedeći tretman planiran je za sedmi mjesec.
U nastavku možete pogledati video klip kako je to izgledalo:
Sistematska deratizacija (u daljnjem tekstu: deratizacija) je skup različitih mjera koje se poduzimaju s ciljem smanjenja populacije štetnih glodara ispod praga štetnosti, zaustavljanja razmnožavanja ili potpunog uništenja prisutne populacije štetnih glodara koji su prirodni rezervoari i prenosnici uzročnika zaraznih bolesti ili skladišni štetnici.
Deratizacija podrazumijeva i sve mjere koje se poduzimaju radi sprečavanja ulaženja, zadržavanja i razmnožavanja štetnih glodavaca na površinama, u prostoru ili objektima. Deratizacija obuhvata mjere zaštite i borbu protiv glodara-štetočina i prenosilaca mnogih zaraznih bolesti ljudi i životinja. Zbog toga deratizacija ima veliki epidemiološko-higijenski značaj i važna je karika u borbi protiv zaraznih bolesti i parazita ljudi i životinja. Pored velikog epidemiološko higijenskog efekta, deratizacijom se smanjuju ogromne štete koje glodari nanose privredi.
Obaveza provođenja preventivne sistematske deratizacije, kao opšte mjere u sprječavanju pojave zaraznih oboljenja, propisana je Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti („Službeni list FBiH“ broj 29/05), a obaveznu protuepidemijsku deratizaciju, dezinfekciju i dezinsekciju određuje kao posebnu mjeru za suzbijanje širenja određenih zaraznih bolesti.
Odlukom Ministarstva zdravstva u periodu od 09.11.-31.12.2015.g. na području Kantona Sarajevo izvodi se Interventna i druga jesenja faza sistematske deratizacije.
U skladu sa članovima 7. i 8. Odluke o obaveznoj preventivnoj sistematskoj deratizaciji na području Kantona Sarajevo („Sl. novine KS“ br. 22/13), sva pravna i fizička lica u čijim objektima i prostorima se izvodi deratizacija, dužni su da stručnim radnicima Izvođača kojeg sami izaberu (član 9. stav 5. gore navedene Odluke) omoguće pristup i daju im potrebna obavještenja, u cilju osiguranja uspješnog izvođenja deratizacije i zaštite ljudi.
Kako glodari čine veliku ekonomsku štetu, a mogu da prenose i zarazne bolesti, to je uništavanje štakora i miševa od veoma velike važnosti. Borbu protiv njih treba provoditi sistematski i stalno, tako da već svaka građevina u kojoj se meso prerađuje, skladišti iprodaje, mora biti tako izgrađena da je pristup glodarimaa onemogućen, na način da u njih glodari uopšte ne mogu prodrijeti. Ne smije se nikako dopustiti da se u takvom pogonu zakote glodari. Sigurna zaštita se provodi na taj način što se rupe u zidovima, podu i stropu, te otvori uzduž cjevovoda, začepljaju cementom ili smjesom samljevenog stakla sa cementom, a zemljani podovi u podrumu presvuku cementom i zaliju cementnom glazurom.Vrata treba izgraditi do samoga poda ili praga i presvući ih pri dnu metalnim okovom. Prozore treba staviti iznad visine zemlje i snabdjeti ih žičanom gustom mrežom, tako isto otvore za ventilaciju. Prilikom postavljanja strojeva i uređaja ne smije se pružiti mogućnost da se stvore skrovišta i skloništa za glodare. Sve radne prostorije moraju se svakodnevno temeljito čistiti, tako da ne ostane hrane ili Prije početka obavljanja dezinfekcije i dezinsekcije u objektima u kojima se nalaze namirnice, treba zaštititi namirnice od mogućeg onečišćenja, kao i primijeniti pesticide koji ne ostavljaju mirise na prehrambenim proizvodima. Pri obavljanju deratizacije u prostorima u kojima se obavlja proizvodnja ili promet namirnica treba otrovne meke postaviti u posebno zaštićenim, zatvorenim i označenim kutijama uz vođenje evidencije o šemi postavljanja, da se namirnice zaštite od slučajnog ili namjernog onečišćenja (Obradović i dr., 2013).
Razlikuju se dvije vrste zaštite od štetočina:
Aktivna kontrola štetočina predstavlja skup mjera, postupaka i radnji koje se preduzimaju u cilju sprječavanja pojave štetočina, detekcije ako se pojave i njihovog iništavanja, odnosno držanja pod kontrolom. Sve zajedno to predstavlja mjere DDD zaštite.
Plan kontrole glodara mora da sadrži sljedeće stavke (Obrazac broj 2.):
Plan kontole insekata mora da sadrži sljedeće (Obrazac broj 2.):