Zanimljive činjenice o kućnim muhama

ŽIVOTNI CIKLUS

Kod kućne muhe se javlja potpuna metamorfoza, te postoje četiri različite faze života:
• Faza jajašca: zavisno o veličini, ženka kućne muhe može izleći do 500 jajašca tijekom života, u jaja polaže jajašca u grupicama od od 75-150 komada, svakih 3-4 dana. Jaja su bijele boje te veličine od oko 1 mm.
• Ličinka: često se nazivaju i crvima, a ležu se 20 sati nakon što muha izlegne jajašca. Ličinke jedu svu hranu koja im je dostupna, a najviše vole boraviti u toplim i vlažnim mjestima.
• Kukuljica: Poslje 4-10 dana ličinke kućne muhe se sele na više i sušije tlo, te se presvlače u kukuljicu. Proces presvlačenja traje od 3-6 dana.
• Odrasli imago: Jednom kada se odrasla muha presvuče iz svog stadija kukuljice, životni vijek joj je od 15-30 dana. Ženke počinju leći jajašca nakon 2 dana života, te nastavlja leći jajašca i do mjesec dana nakon presvlaćenja.

NEKE ZANIMLJIVOSTI IZ ŽIVOTA KUĆNE MUHE  

• Kućna muha može letjeti i do 10km na dan, ali najviše voli boraviti u blizini gdje se presvukla iz kukuljice
• Mogu letjeti i do 72 km/h, te zamahnuti krilima i do 200 puta u sekundi
• Muha može u 1 sekundi preletjeti i do 300 x svoju duljinu tijela
• Muhe postoje već 65 milijuna godina
• Najezde muhe su najčešće na farmama i u stajama zbog velike količina gnoja, u kojem vole leći jajašca
• Kućne muhe mogu prenjeti i do 100 zaraznh bolesti i infekcija, uključujući tifus, tuberkulozu, dizanteriju i salmonelu.
• Kućne muhe koriste antene kao organe mirisa
• Oči su im sastavljene od tisuća individualnih leća koje im omogućuju široko polje vida
• Najdraža boja muhama je crvena, a slijedi narandžasta, crna, ljubičasta, zelena, plava, bijela te žuta.
• Hrane se pomoću rilca koje je na kraju prošireno i može se uvlačiti (preklapati). Hrani se na način da usisava hranu rilom donje usne, a krute tvari (npr.šećer) otapa izlučivanjem sline prije no što je “usisa”. Ova muha ne može bosti
• Muha proizvodi svoj iritantni zvuk zujanja trljanjem jednog krila u drugo
• Glavni izvori hrane su mlijeko, šećer, krv, izmet, trulo voće i povrće ili bilo koja organska tvar u procesu truljenja.
• Kako bi razvila jajašca, ženka muhe mora se hraniti proteinima

OPASNOSTI OD KUĆNE MUHE

Domaća muha je dobro poznata kozmopolitska vrsta koju nalazimo po kućama i na farmama. Iako se često veže uz životinjski i ljudski izmet, hrani se bilo kakvom vrstom organskog otpada, pa ju najčešće nalazimo u blizini ljudi. U velikom broju nalazimo ju na svinjskim i kravljim farmama, kokošinjcima, te na rančevima konja, jer najviše vole boraviti kraj smeća i stajskog gnoja. Muhe nisu samo napasne i dosadne, nego mogu biti prenosioci i raznih opasnih organizama, te time i bolesti, te je kontrola razvoja muhe važna za opće zdravlje i udobnost u mnogim dijelovima svijeta.
Najveće štete su povezane s običnom muhom su dosađivanje i indirektne štete koje mogu biti prouzročene prenosom patogenih organizama (virusa, gljiva, bakterija, protozoa i nematoda) koje dolaze u asocijacijama sa muhom. Muhe pokupe patogene organizme u smeću, kanalizaciji i drugim izvorima nečistoća, i onda ih prenose u ustima te ih preko izbljuvka, izmeta i zaraženih vanjskih dijelova tijela prenose na ljudsku i životinjsku hranu. Najveći problem je migracija muhe s ljudskog i životinjskog izmeta na hranu koja se jede sirova. U slučajevima nedostatka kanalizacije, posebno u slučajevima otvorenih septičkih jama, može doći do razvoja ozbiljnih zaraznih oboljenja , naročito ako su u blizini bolnice, tržnice i klaonice.

 

2a6q9l4musica2

Praktična nastava za studente FZS UNSA

„Sanacija 3D“ d.o.o. u saradnji sa Komorom sanitarnih inžinjera FBiH organizovala je dana 11.12.2015.g. (petak) praktičnu nastavu za studente 4 godine Fakulteta zdravstvenih studija Univerziteta u Sarajevu, studijski program Zdravlje i ekologija.

Na praktičnoj nastavi studente smo upoznali sa provedbom preventivnih DDD mjera, odnosno mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije. Pokazali smo im preparate koji se apliciraju  u provedbi DDD mjera i objasnili njihovo djelovanje.

Također, upoznali smo ih sa pozitivnim zakonskim propisima iz ove oblasti, Pravilnikom o načinu obavljanja obavezne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (Službene novine Federacije BiH, broj 81/14) i Pravilnikom o uvjetima u pogledu stručne spreme (Službene novine Federacije BiH, broj 81/14).

Pokazali smo im svu potrebnu opremu i aparate za izvođenje DDD mjera, njihovo korištenje, baš kao i prostorije koje su predviđene gore navedenim Pravilnicima.

Napominjemo, ovo je prvi put da Fakultet zdravstvenih studija Univerziteta u Sarajevu organizuje praktičnu nastavu i saradnju sa nekom firmom, što je pokazatelj da naša firma nastoji predstavljati standard, biti mjerilo kvaliteta i profesionalnosti u svim segmentima poslovanja.

12370650_1067933899904372_1900984387504565142_o 12366350_1067933446571084_5524917414069915454_n
12366632_10208255327521063_1567252452_n12358151_10208255327801070_852629757_n
12380298_10208255327441061_1065044305_n 12355167_10208255327401060_291175148_n 12351121_10208255327001050_769981658_n

Sistematska deratizacija

istrebljivac_-_hemijska_deratizacijaSistematska deratizacija (u daljnjem tekstu: deratizacija) je skup različitih mjera koje se poduzimaju s ciljem smanjenja populacije štetnih glodara ispod praga štetnosti, zaustavljanja razmnožavanja ili potpunog uništenja prisutne populacije štetnih glodara koji su prirodni rezervoari i prenosnici uzročnika zaraznih bolesti ili skladišni štetnici.

Deratizacija podrazumijeva i sve mjere koje se poduzimaju radi sprečavanja ulaženja, zadržavanja i razmnožavanja štetnih glodavaca na površinama, u prostoru ili objektima. Deratizacija obuhvata mjere zaštite i borbu protiv glodara-štetočina i prenosilaca mnogih zaraznih bolesti ljudi i životinja. Zbog toga deratizacija ima veliki epidemiološko-higijenski značaj i važna je karika u borbi protiv zaraznih bolesti i parazita ljudi i životinja. Pored velikog epidemiološko higijenskog efekta, deratizacijom se smanjuju ogromne štete koje glodari nanose privredi.

Obaveza provođenja preventivne sistematske deratizacije, kao opšte mjere u sprječavanju pojave zaraznih oboljenja, propisana je Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti („Službeni list FBiH“ broj 29/05), a obaveznu protuepidemijsku deratizaciju, dezinfekciju i dezinsekciju određuje kao posebnu mjeru za suzbijanje širenja određenih zaraznih bolesti.

Odlukom Ministarstva zdravstva u periodu od 09.11.-31.12.2015.g. na području Kantona Sarajevo izvodi se Interventna i druga jesenja faza sistematske deratizacije.

U skladu sa članovima 7. i 8. Odluke o obaveznoj preventivnoj sistematskoj deratizaciji na području Kantona Sarajevo („Sl. novine KS“ br. 22/13), sva pravna i fizička lica u čijim objektima i prostorima se izvodi deratizacija, dužni su da stručnim radnicima Izvođača kojeg sami izaberu (član 9. stav 5. gore navedene Odluke) omoguće pristup i daju im potrebna obavještenja, u cilju osiguranja uspješnog izvođenja deratizacije i zaštite ljudi.

DDD mjere po HACCP sistemu

haccp-food-safety-logo-6Zaštita od glodara i insekata

Kako glodari čine veliku ekonomsku štetu, a mogu da prenose i zarazne bolesti, to je uništavanje štakora i miševa od veoma velike važnosti. Borbu protiv njih treba provoditi sistematski i stalno, tako da već svaka građevina u kojoj se meso prerađuje, skladišti iprodaje, mora biti tako izgrađena da je pristup glodarimaa onemogućen, na način da u njih glodari uopšte ne mogu prodrijeti. Ne smije se nikako dopustiti da se u takvom pogonu zakote glodari. Sigurna zaštita se provodi na taj način što se rupe u zidovima, podu i stropu, te otvori uzduž cjevovoda, začepljaju cementom ili smjesom samljevenog stakla sa cementom, a zemljani podovi u podrumu presvuku cementom i zaliju cementnom glazurom.Vrata treba izgraditi do samoga poda ili praga i presvući ih pri dnu metalnim okovom. Prozore treba staviti iznad visine zemlje i snabdjeti ih žičanom gustom mrežom, tako isto otvore za ventilaciju. Prilikom postavljanja strojeva i uređaja ne smije se pružiti mogućnost da se stvore skrovišta i skloništa za glodare. Sve radne prostorije moraju se svakodnevno temeljito čistiti, tako da ne ostane hrane ili Prije početka obavljanja dezinfekcije i dezinsekcije u objektima u kojima se nalaze namirnice, treba zaštititi namirnice od mogućeg onečišćenja, kao i primijeniti pesticide koji ne ostavljaju mirise na prehrambenim proizvodima. Pri obavljanju deratizacije u prostorima u kojima se obavlja proizvodnja ili promet namirnica treba otrovne meke postaviti u posebno zaštićenim, zatvorenim i označenim kutijama uz vođenje evidencije o šemi postavljanja, da se namirnice zaštite od slučajnog ili namjernog onečišćenja (Obradović i dr., 2013).

 

Razlikuju se dvije vrste zaštite od štetočina:

  • Pasivna kontrola – održavanje okoline i prostora van fabrike;
  • Aktivna kontorla ;

Aktivna kontrola štetočina predstavlja skup mjera, postupaka i radnji koje se preduzimaju u cilju sprječavanja pojave štetočina, detekcije ako se pojave i njihovog iništavanja, odnosno držanja pod kontrolom. Sve zajedno to predstavlja mjere DDD zaštite.

  • Ugovor za obavljanje dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije zaštite sa ovlašćenom kućom;
  • Svi hemijski preparati koji se koriste u proizvodnim pogonima za uništavanje štetočina moraju da budu za to certifikovani i odobreni;
  • Postojanje Procedure DDD poslova sa jasno definisanim planovima, odgovornostima, načinom izvođenja svih poslova, kao i preventivnim i korektivnim mjerama (Obrazac broj 1.);
  • Mora postojati terminski plan DDD poslova u objektu;
  • Sve klopke za glodare i mižuće insekte moraju biti brojčano označene i ucrtane na planu pogona;
  • Označavaju se i klopke za krupne glodare postavljene van objekta;
  • U objektu se mora odrediti osoba zadužena za monitoring klopki, insektrona i za redovno izvještavanje o istim;
  • Insektroni moraju biti postavljeni ispred ulaza da bi se spriječio prodor letećih insekata;

Plan kontrole glodara mora da sadrži sljedeće stavke (Obrazac broj 2.):

  • Tehničke podatke o vrsti hemijskog sredstva postavljenog u klopke,
  • Procedure i terminski plan eksternog i internog monitoring klopki i zamjene potrošenih,
  • Jasno definisane korektivne mjere u slučaju detektovanja povećane aktivnosti štetočina.

Plan kontole insekata mora da sadrži sljedeće (Obrazac broj 2.):

  • Tehničke podatke o upotrijebljenim insekticidima,
  • Termini obavljanja dezinsekcije,
  • Načine kontrole klopki, brojanja uhvaćenih insekata i način pražnjenja klopki.

12166694_10153467299314584_210632100_n 12171566_10153467299369584_1687557427_o 12168330_10153467299629584_2028828879_o 12168601_10153467299434584_213194881_o 12169640_10153467299709584_1552261330_o 
( PRIMJENA HACCP SISTEMA U PREHRAMBENOJ INDUSTRIJI )