Zanimljive činjenice o kućnim muhama

ŽIVOTNI CIKLUS

Kod kućne muhe se javlja potpuna metamorfoza, te postoje četiri različite faze života:
• Faza jajašca: zavisno o veličini, ženka kućne muhe može izleći do 500 jajašca tijekom života, u jaja polaže jajašca u grupicama od od 75-150 komada, svakih 3-4 dana. Jaja su bijele boje te veličine od oko 1 mm.
• Ličinka: često se nazivaju i crvima, a ležu se 20 sati nakon što muha izlegne jajašca. Ličinke jedu svu hranu koja im je dostupna, a najviše vole boraviti u toplim i vlažnim mjestima.
• Kukuljica: Poslje 4-10 dana ličinke kućne muhe se sele na više i sušije tlo, te se presvlače u kukuljicu. Proces presvlačenja traje od 3-6 dana.
• Odrasli imago: Jednom kada se odrasla muha presvuče iz svog stadija kukuljice, životni vijek joj je od 15-30 dana. Ženke počinju leći jajašca nakon 2 dana života, te nastavlja leći jajašca i do mjesec dana nakon presvlaćenja.

NEKE ZANIMLJIVOSTI IZ ŽIVOTA KUĆNE MUHE  

• Kućna muha može letjeti i do 10km na dan, ali najviše voli boraviti u blizini gdje se presvukla iz kukuljice
• Mogu letjeti i do 72 km/h, te zamahnuti krilima i do 200 puta u sekundi
• Muha može u 1 sekundi preletjeti i do 300 x svoju duljinu tijela
• Muhe postoje već 65 milijuna godina
• Najezde muhe su najčešće na farmama i u stajama zbog velike količina gnoja, u kojem vole leći jajašca
• Kućne muhe mogu prenjeti i do 100 zaraznh bolesti i infekcija, uključujući tifus, tuberkulozu, dizanteriju i salmonelu.
• Kućne muhe koriste antene kao organe mirisa
• Oči su im sastavljene od tisuća individualnih leća koje im omogućuju široko polje vida
• Najdraža boja muhama je crvena, a slijedi narandžasta, crna, ljubičasta, zelena, plava, bijela te žuta.
• Hrane se pomoću rilca koje je na kraju prošireno i može se uvlačiti (preklapati). Hrani se na način da usisava hranu rilom donje usne, a krute tvari (npr.šećer) otapa izlučivanjem sline prije no što je “usisa”. Ova muha ne može bosti
• Muha proizvodi svoj iritantni zvuk zujanja trljanjem jednog krila u drugo
• Glavni izvori hrane su mlijeko, šećer, krv, izmet, trulo voće i povrće ili bilo koja organska tvar u procesu truljenja.
• Kako bi razvila jajašca, ženka muhe mora se hraniti proteinima

OPASNOSTI OD KUĆNE MUHE

Domaća muha je dobro poznata kozmopolitska vrsta koju nalazimo po kućama i na farmama. Iako se često veže uz životinjski i ljudski izmet, hrani se bilo kakvom vrstom organskog otpada, pa ju najčešće nalazimo u blizini ljudi. U velikom broju nalazimo ju na svinjskim i kravljim farmama, kokošinjcima, te na rančevima konja, jer najviše vole boraviti kraj smeća i stajskog gnoja. Muhe nisu samo napasne i dosadne, nego mogu biti prenosioci i raznih opasnih organizama, te time i bolesti, te je kontrola razvoja muhe važna za opće zdravlje i udobnost u mnogim dijelovima svijeta.
Najveće štete su povezane s običnom muhom su dosađivanje i indirektne štete koje mogu biti prouzročene prenosom patogenih organizama (virusa, gljiva, bakterija, protozoa i nematoda) koje dolaze u asocijacijama sa muhom. Muhe pokupe patogene organizme u smeću, kanalizaciji i drugim izvorima nečistoća, i onda ih prenose u ustima te ih preko izbljuvka, izmeta i zaraženih vanjskih dijelova tijela prenose na ljudsku i životinjsku hranu. Najveći problem je migracija muhe s ljudskog i životinjskog izmeta na hranu koja se jede sirova. U slučajevima nedostatka kanalizacije, posebno u slučajevima otvorenih septičkih jama, može doći do razvoja ozbiljnih zaraznih oboljenja , naročito ako su u blizini bolnice, tržnice i klaonice.

 

2a6q9l4musica2

STJENICE

Sve češća pojava i veliki problem u kućama, hotelima, motelima, pa čak i uredima su stjenice. Više o ovim štetočinama pročitajte u nastavku.

POJAVA

Stjenice su ravne, crvenkasto – smeđe boje, ovalnog oblika veličine 4 do 5 mm (kao sjemenka jabuke). Natečene i crvenkaste su u zavisnosti od obroka (krvi).

PONAŠANJE, PREHRANA I NAVIKE

Stjenice se isključivo hrane ljudskom krvi. U hladnim uvjetima bez hrane mogu izdržati čak i do godinu dana. Aktivne su noću.

Nalaze se na krevetima, odnosno na mjestima gdje se tkanina i drvo spajaju. Zbog toga su česta pojava u hotelima gdje se razmnožavaju od sobe do sobe te je velika mogućnost da ih gosti pokupe u koferima i ponesu sa sobom.

KAKO SE ZARAZITE STJENICAMA?

Jednostavno, možete ih pokupiti skoro na svakom mjestu – uredi, prodavnice, stanovi, hoteli pa čak i u teretani. Sjajne su u skrivanju, pa se zakače na kofere i odjeću. Teško se uklanjaju, ali slijedeće stvari možete sami uraditi:

– Oprati i osušiti vašu postaljinu, rublje na najvećoj dozvoljenoj temperaturi.
– Pažljivo pregledati čitav namještaj prije nego što ga unosite u kuću.
– Pregledati kuću nakon odlazka velikog broja gostiju ( namještaj, garniže itd.).

Nakon uočene infestacije pozvati naše ekipe na broj: +387 33 842 563 za sigurno uklanjanje stjenica iz vašeg doma.

Više o stjenicama na linku.

ciklus

                             (ŽIVOTNI CIKLUS STJENICA)

 

 

 

DDD mjere po HACCP sistemu

haccp-food-safety-logo-6Zaštita od glodara i insekata

Kako glodari čine veliku ekonomsku štetu, a mogu da prenose i zarazne bolesti, to je uništavanje štakora i miševa od veoma velike važnosti. Borbu protiv njih treba provoditi sistematski i stalno, tako da već svaka građevina u kojoj se meso prerađuje, skladišti iprodaje, mora biti tako izgrađena da je pristup glodarimaa onemogućen, na način da u njih glodari uopšte ne mogu prodrijeti. Ne smije se nikako dopustiti da se u takvom pogonu zakote glodari. Sigurna zaštita se provodi na taj način što se rupe u zidovima, podu i stropu, te otvori uzduž cjevovoda, začepljaju cementom ili smjesom samljevenog stakla sa cementom, a zemljani podovi u podrumu presvuku cementom i zaliju cementnom glazurom.Vrata treba izgraditi do samoga poda ili praga i presvući ih pri dnu metalnim okovom. Prozore treba staviti iznad visine zemlje i snabdjeti ih žičanom gustom mrežom, tako isto otvore za ventilaciju. Prilikom postavljanja strojeva i uređaja ne smije se pružiti mogućnost da se stvore skrovišta i skloništa za glodare. Sve radne prostorije moraju se svakodnevno temeljito čistiti, tako da ne ostane hrane ili Prije početka obavljanja dezinfekcije i dezinsekcije u objektima u kojima se nalaze namirnice, treba zaštititi namirnice od mogućeg onečišćenja, kao i primijeniti pesticide koji ne ostavljaju mirise na prehrambenim proizvodima. Pri obavljanju deratizacije u prostorima u kojima se obavlja proizvodnja ili promet namirnica treba otrovne meke postaviti u posebno zaštićenim, zatvorenim i označenim kutijama uz vođenje evidencije o šemi postavljanja, da se namirnice zaštite od slučajnog ili namjernog onečišćenja (Obradović i dr., 2013).

 

Razlikuju se dvije vrste zaštite od štetočina:

  • Pasivna kontrola – održavanje okoline i prostora van fabrike;
  • Aktivna kontorla ;

Aktivna kontrola štetočina predstavlja skup mjera, postupaka i radnji koje se preduzimaju u cilju sprječavanja pojave štetočina, detekcije ako se pojave i njihovog iništavanja, odnosno držanja pod kontrolom. Sve zajedno to predstavlja mjere DDD zaštite.

  • Ugovor za obavljanje dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije zaštite sa ovlašćenom kućom;
  • Svi hemijski preparati koji se koriste u proizvodnim pogonima za uništavanje štetočina moraju da budu za to certifikovani i odobreni;
  • Postojanje Procedure DDD poslova sa jasno definisanim planovima, odgovornostima, načinom izvođenja svih poslova, kao i preventivnim i korektivnim mjerama (Obrazac broj 1.);
  • Mora postojati terminski plan DDD poslova u objektu;
  • Sve klopke za glodare i mižuće insekte moraju biti brojčano označene i ucrtane na planu pogona;
  • Označavaju se i klopke za krupne glodare postavljene van objekta;
  • U objektu se mora odrediti osoba zadužena za monitoring klopki, insektrona i za redovno izvještavanje o istim;
  • Insektroni moraju biti postavljeni ispred ulaza da bi se spriječio prodor letećih insekata;

Plan kontrole glodara mora da sadrži sljedeće stavke (Obrazac broj 2.):

  • Tehničke podatke o vrsti hemijskog sredstva postavljenog u klopke,
  • Procedure i terminski plan eksternog i internog monitoring klopki i zamjene potrošenih,
  • Jasno definisane korektivne mjere u slučaju detektovanja povećane aktivnosti štetočina.

Plan kontole insekata mora da sadrži sljedeće (Obrazac broj 2.):

  • Tehničke podatke o upotrijebljenim insekticidima,
  • Termini obavljanja dezinsekcije,
  • Načine kontrole klopki, brojanja uhvaćenih insekata i način pražnjenja klopki.

12166694_10153467299314584_210632100_n 12171566_10153467299369584_1687557427_o 12168330_10153467299629584_2028828879_o 12168601_10153467299434584_213194881_o 12169640_10153467299709584_1552261330_o 
( PRIMJENA HACCP SISTEMA U PREHRAMBENOJ INDUSTRIJI )