Sistematska deratizacija (u daljnjem tekstu: deratizacija) je skup različitih mjera koje se poduzimaju s ciljem smanjenja populacije štetnih glodara ispod praga štetnosti, zaustavljanja razmnožavanja ili potpunog uništenja prisutne populacije štetnih glodara koji su prirodni rezervoari i prenosnici uzročnika zaraznih bolesti ili skladišni štetnici.
Deratizacija podrazumijeva i sve mjere koje se poduzimaju radi sprečavanja ulaženja, zadržavanja i razmnožavanja štetnih glodavaca na površinama, u prostoru ili objektima. Deratizacija obuhvata mjere zaštite i borbu protiv glodara-štetočina i prenosilaca mnogih zaraznih bolesti ljudi i životinja. Zbog toga deratizacija ima veliki epidemiološko-higijenski značaj i važna je karika u borbi protiv zaraznih bolesti i parazita ljudi i životinja. Pored velikog epidemiološko higijenskog efekta, deratizacijom se smanjuju ogromne štete koje glodari nanose privredi.
Obaveza provođenja preventivne sistematske deratizacije, kao opšte mjere u sprječavanju pojave zaraznih oboljenja, propisana je Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti („Službeni list FBiH“ broj 29/05), a obaveznu protuepidemijsku deratizaciju, dezinfekciju i dezinsekciju određuje kao posebnu mjeru za suzbijanje širenja određenih zaraznih bolesti.
Odlukom Ministarstva zdravstva u periodu od 09.11.-31.12.2015.g. na području Kantona Sarajevo izvodi se Interventna i druga jesenja faza sistematske deratizacije.
U skladu sa članovima 7. i 8. Odluke o obaveznoj preventivnoj sistematskoj deratizaciji na području Kantona Sarajevo („Sl. novine KS“ br. 22/13), sva pravna i fizička lica u čijim objektima i prostorima se izvodi deratizacija, dužni su da stručnim radnicima Izvođača kojeg sami izaberu (član 9. stav 5. gore navedene Odluke) omoguće pristup i daju im potrebna obavještenja, u cilju osiguranja uspješnog izvođenja deratizacije i zaštite ljudi.
Kako glodari čine veliku ekonomsku štetu, a mogu da prenose i zarazne bolesti, to je uništavanje štakora i miševa od veoma velike važnosti. Borbu protiv njih treba provoditi sistematski i stalno, tako da već svaka građevina u kojoj se meso prerađuje, skladišti iprodaje, mora biti tako izgrađena da je pristup glodarimaa onemogućen, na način da u njih glodari uopšte ne mogu prodrijeti. Ne smije se nikako dopustiti da se u takvom pogonu zakote glodari. Sigurna zaštita se provodi na taj način što se rupe u zidovima, podu i stropu, te otvori uzduž cjevovoda, začepljaju cementom ili smjesom samljevenog stakla sa cementom, a zemljani podovi u podrumu presvuku cementom i zaliju cementnom glazurom.Vrata treba izgraditi do samoga poda ili praga i presvući ih pri dnu metalnim okovom. Prozore treba staviti iznad visine zemlje i snabdjeti ih žičanom gustom mrežom, tako isto otvore za ventilaciju. Prilikom postavljanja strojeva i uređaja ne smije se pružiti mogućnost da se stvore skrovišta i skloništa za glodare. Sve radne prostorije moraju se svakodnevno temeljito čistiti, tako da ne ostane hrane ili Prije početka obavljanja dezinfekcije i dezinsekcije u objektima u kojima se nalaze namirnice, treba zaštititi namirnice od mogućeg onečišćenja, kao i primijeniti pesticide koji ne ostavljaju mirise na prehrambenim proizvodima. Pri obavljanju deratizacije u prostorima u kojima se obavlja proizvodnja ili promet namirnica treba otrovne meke postaviti u posebno zaštićenim, zatvorenim i označenim kutijama uz vođenje evidencije o šemi postavljanja, da se namirnice zaštite od slučajnog ili namjernog onečišćenja (Obradović i dr., 2013).
Razlikuju se dvije vrste zaštite od štetočina:
Aktivna kontrola štetočina predstavlja skup mjera, postupaka i radnji koje se preduzimaju u cilju sprječavanja pojave štetočina, detekcije ako se pojave i njihovog iništavanja, odnosno držanja pod kontrolom. Sve zajedno to predstavlja mjere DDD zaštite.
Plan kontrole glodara mora da sadrži sljedeće stavke (Obrazac broj 2.):
Plan kontole insekata mora da sadrži sljedeće (Obrazac broj 2.):