Komarci

komaracKomarci (Culicidae) su porodica kukaca koja je svrstana u red dvokrilaca.

Porodica ima oko 50 rodova i obuhvaća oko 33.000 vrsta. Razvili su se prije oko 170 milijuna godina.

Komarci nastanjuju sva područja na svijetu, osim polarnih područja, pustinja i područja viših od 1500 metara nadmorske visine, ali najčešće u blizini vode, neovisno o njenoj veličini i kvaliteti. No, različite vrste žive u vrlo različitim područjima.

Komarci su najaktivniji u sumrak ili u rano jutro, odnosno tijekom noći, kada je izraženija vlažnost zraka i niža temperatura. Izuzetak od toga čini Azijski tigrasti komarac (Aedes albopictus), koji je stigao i u Hrvatsku, a koji bode tijekom čitavog dana, agresivniji je i potiskuje domicilnu vrstu komaraca. Ta vrsta komarca vrlo je prilagodljiva te se razvija u različitim vrstama umjetnih legla, brzo se razmnožava i osvaja nova staništa. Komarci su leteći insekti (kukci) za koje je karakteristično da im je za razvoj neophodna stajaća voda. Prirodna su legla komaraca nepresušene lokve, močvare, privremeno poplavljene površine. Umjetna legla najčešće nastaju ljudskim aktivnostima, a čine ih npr. otklopljeni spremnici za vodu, začepljeni slivnici i oluci, različiti odbačeni predmeti u kojima se nakuplja kišnica.

Veliki su od 0,3 do 2 cm. Zbog svoje male građe u mogućnosti su naseliti vrlo nepristupačna staništa. Imaju usko tijelo, grbava prsa, vitke noge. Spada u opasnije štetočine jer prenosi malariju, groznicu i druge bolesti. Pri sisanju krvi komarac unosi u čovjeka sekret u kome može biti i uzročnik bolesti. Prilikom uboda mogu uzrokovati kožne promjene i alergijske reakcije. Uznemiruju i ometaju odmor, aktivnost, šetnje i boravak na otvorenom. Ženke komarca nakon oplodnje moraju sisati krv jer za izgradnju jajašaca trebaju proteine. Inače se oba spola hrane nektarom i sokovima voća, koji ne sadrže protein.

Čim se izlegu, odrasli mužjaci nakon kratkog vremena formiraju svoj novi roj. Roj je kod komaraca skupina mužjaka koji se vrtložno kreću gore dolje. U takav novoformirani roj komaraca ulijeće ženka i oplođuje se sa odabranim partnerom. Kod pojedinih vrsti komaraca oplodnja se odvija u zraku, ali ipak većina vrsti za oplodnju izabere neko mirno skrovito mjesto.

Ženka komarca polaže u stajaću vodu jaja iz kojih se razvijaju ličinke. Iz stadija ličinki nastaju kukuljice, a iz kukuljica se razvijaju odrasli komarci. Prva tri stadija životnoga ciklusa komarca odvijaju se u vodi, a odrastao komarac je leteći kukac. Razvoj odrasle jedinke traje otprilike od tjedan dana do nekoliko tjedana, ovisno o temperaturi vode. S javnozdravstvenog aspekta značajno je da ženka komarca mora imati krvni obrok kako bi mogla razviti i položiti jaja i zato napada, između ostalog, i čovjeka. Komarci se legu u vodama stajačicama: • polažu jajašca u vode stajačice, • u vodi se iz jajašaca razvijaju ličinke komaraca, • iz ličinki nastaju kukuljice, • iz kukuljica izlijeću odrasli komarci.

Rojenje je vrlo specifično ponašanje kukaca i njihov je način opstanka i širenja vrste. Za rojenje svakoj zajednici kukaca potrebno je uskladiti neke od uvjeta, a kod komaraca su: stanje aktivnosti komarca, prostorni odnosi, svjetlost, vjetar, zvuk, zajednica različitih vrsta komaraca te temperatura i vlažnost. Stanje aktivnosti je najznačajniji uvjet komaraca da formiraju roj.

Kukci nepogriješivo predosjećaju dolazak zimskih dana prije svega kraćim trajanjem dnevne svjetlosti, nižih noćnih i dnevnih temperatura i slično, ovisno o vrsti. Većina vrsta komaraca zimu prezimljuje u stadiju jajašaca. Ženka zadnje generacije prije zime mora pomno odabrati mjesto polaganja zimskih jaja koja moraju osim vremenskih neprilika biti sačuvana i od eventualnih neprijatelja.

STJENICE

Sve češća pojava i veliki problem u kućama, hotelima, motelima, pa čak i uredima su stjenice. Više o ovim štetočinama pročitajte u nastavku.

POJAVA

Stjenice su ravne, crvenkasto – smeđe boje, ovalnog oblika veličine 4 do 5 mm (kao sjemenka jabuke). Natečene i crvenkaste su u zavisnosti od obroka (krvi).

PONAŠANJE, PREHRANA I NAVIKE

Stjenice se isključivo hrane ljudskom krvi. U hladnim uvjetima bez hrane mogu izdržati čak i do godinu dana. Aktivne su noću.

Nalaze se na krevetima, odnosno na mjestima gdje se tkanina i drvo spajaju. Zbog toga su česta pojava u hotelima gdje se razmnožavaju od sobe do sobe te je velika mogućnost da ih gosti pokupe u koferima i ponesu sa sobom.

KAKO SE ZARAZITE STJENICAMA?

Jednostavno, možete ih pokupiti skoro na svakom mjestu – uredi, prodavnice, stanovi, hoteli pa čak i u teretani. Sjajne su u skrivanju, pa se zakače na kofere i odjeću. Teško se uklanjaju, ali slijedeće stvari možete sami uraditi:

– Oprati i osušiti vašu postaljinu, rublje na najvećoj dozvoljenoj temperaturi.
– Pažljivo pregledati čitav namještaj prije nego što ga unosite u kuću.
– Pregledati kuću nakon odlazka velikog broja gostiju ( namještaj, garniže itd.).

Nakon uočene infestacije pozvati naše ekipe na broj: +387 33 842 563 za sigurno uklanjanje stjenica iz vašeg doma.

Više o stjenicama na linku.

ciklus

                             (ŽIVOTNI CIKLUS STJENICA)

 

 

 

Adulticidni tretman komaraca Općine Neum 2016

Nakon odrađene proljetne faze sistematske deratizacije i larvicidnog tretmana dezinsekcije komaraca naše ekipe su 20.06.2016.g i 21.06.2016.g. uspješno uradili i adulticidni tretman (uništavanje odraslih formi komaraca) zaprašivanja protiv komaraca.

 

komarci

Urađeno je 200ha površine metodom hladnog orošavanja.

Slijedeći tretman planiran je za sedmi mjesec.

U nastavku možete pogledati video klip kako je to izgledalo:

https://www.youtube.com/watch?v=UESDNgrB-Yw

Praktična nastava za studente FZS UNSA

„Sanacija 3D“ d.o.o. u saradnji sa Komorom sanitarnih inžinjera FBiH organizovala je dana 11.12.2015.g. (petak) praktičnu nastavu za studente 4 godine Fakulteta zdravstvenih studija Univerziteta u Sarajevu, studijski program Zdravlje i ekologija.

Na praktičnoj nastavi studente smo upoznali sa provedbom preventivnih DDD mjera, odnosno mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije. Pokazali smo im preparate koji se apliciraju  u provedbi DDD mjera i objasnili njihovo djelovanje.

Također, upoznali smo ih sa pozitivnim zakonskim propisima iz ove oblasti, Pravilnikom o načinu obavljanja obavezne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (Službene novine Federacije BiH, broj 81/14) i Pravilnikom o uvjetima u pogledu stručne spreme (Službene novine Federacije BiH, broj 81/14).

Pokazali smo im svu potrebnu opremu i aparate za izvođenje DDD mjera, njihovo korištenje, baš kao i prostorije koje su predviđene gore navedenim Pravilnicima.

Napominjemo, ovo je prvi put da Fakultet zdravstvenih studija Univerziteta u Sarajevu organizuje praktičnu nastavu i saradnju sa nekom firmom, što je pokazatelj da naša firma nastoji predstavljati standard, biti mjerilo kvaliteta i profesionalnosti u svim segmentima poslovanja.

12370650_1067933899904372_1900984387504565142_o 12366350_1067933446571084_5524917414069915454_n
12366632_10208255327521063_1567252452_n12358151_10208255327801070_852629757_n
12380298_10208255327441061_1065044305_n 12355167_10208255327401060_291175148_n 12351121_10208255327001050_769981658_n

Sistematska deratizacija

istrebljivac_-_hemijska_deratizacijaSistematska deratizacija (u daljnjem tekstu: deratizacija) je skup različitih mjera koje se poduzimaju s ciljem smanjenja populacije štetnih glodara ispod praga štetnosti, zaustavljanja razmnožavanja ili potpunog uništenja prisutne populacije štetnih glodara koji su prirodni rezervoari i prenosnici uzročnika zaraznih bolesti ili skladišni štetnici.

Deratizacija podrazumijeva i sve mjere koje se poduzimaju radi sprečavanja ulaženja, zadržavanja i razmnožavanja štetnih glodavaca na površinama, u prostoru ili objektima. Deratizacija obuhvata mjere zaštite i borbu protiv glodara-štetočina i prenosilaca mnogih zaraznih bolesti ljudi i životinja. Zbog toga deratizacija ima veliki epidemiološko-higijenski značaj i važna je karika u borbi protiv zaraznih bolesti i parazita ljudi i životinja. Pored velikog epidemiološko higijenskog efekta, deratizacijom se smanjuju ogromne štete koje glodari nanose privredi.

Obaveza provođenja preventivne sistematske deratizacije, kao opšte mjere u sprječavanju pojave zaraznih oboljenja, propisana je Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti („Službeni list FBiH“ broj 29/05), a obaveznu protuepidemijsku deratizaciju, dezinfekciju i dezinsekciju određuje kao posebnu mjeru za suzbijanje širenja određenih zaraznih bolesti.

Odlukom Ministarstva zdravstva u periodu od 09.11.-31.12.2015.g. na području Kantona Sarajevo izvodi se Interventna i druga jesenja faza sistematske deratizacije.

U skladu sa članovima 7. i 8. Odluke o obaveznoj preventivnoj sistematskoj deratizaciji na području Kantona Sarajevo („Sl. novine KS“ br. 22/13), sva pravna i fizička lica u čijim objektima i prostorima se izvodi deratizacija, dužni su da stručnim radnicima Izvođača kojeg sami izaberu (član 9. stav 5. gore navedene Odluke) omoguće pristup i daju im potrebna obavještenja, u cilju osiguranja uspješnog izvođenja deratizacije i zaštite ljudi.