Zanimljive činjenice o kućnim muhama

ŽIVOTNI CIKLUS

Kod kućne muhe se javlja potpuna metamorfoza, te postoje četiri različite faze života:
• Faza jajašca: zavisno o veličini, ženka kućne muhe može izleći do 500 jajašca tijekom života, u jaja polaže jajašca u grupicama od od 75-150 komada, svakih 3-4 dana. Jaja su bijele boje te veličine od oko 1 mm.
• Ličinka: često se nazivaju i crvima, a ležu se 20 sati nakon što muha izlegne jajašca. Ličinke jedu svu hranu koja im je dostupna, a najviše vole boraviti u toplim i vlažnim mjestima.
• Kukuljica: Poslje 4-10 dana ličinke kućne muhe se sele na više i sušije tlo, te se presvlače u kukuljicu. Proces presvlačenja traje od 3-6 dana.
• Odrasli imago: Jednom kada se odrasla muha presvuče iz svog stadija kukuljice, životni vijek joj je od 15-30 dana. Ženke počinju leći jajašca nakon 2 dana života, te nastavlja leći jajašca i do mjesec dana nakon presvlaćenja.

NEKE ZANIMLJIVOSTI IZ ŽIVOTA KUĆNE MUHE  

• Kućna muha može letjeti i do 10km na dan, ali najviše voli boraviti u blizini gdje se presvukla iz kukuljice
• Mogu letjeti i do 72 km/h, te zamahnuti krilima i do 200 puta u sekundi
• Muha može u 1 sekundi preletjeti i do 300 x svoju duljinu tijela
• Muhe postoje već 65 milijuna godina
• Najezde muhe su najčešće na farmama i u stajama zbog velike količina gnoja, u kojem vole leći jajašca
• Kućne muhe mogu prenjeti i do 100 zaraznh bolesti i infekcija, uključujući tifus, tuberkulozu, dizanteriju i salmonelu.
• Kućne muhe koriste antene kao organe mirisa
• Oči su im sastavljene od tisuća individualnih leća koje im omogućuju široko polje vida
• Najdraža boja muhama je crvena, a slijedi narandžasta, crna, ljubičasta, zelena, plava, bijela te žuta.
• Hrane se pomoću rilca koje je na kraju prošireno i može se uvlačiti (preklapati). Hrani se na način da usisava hranu rilom donje usne, a krute tvari (npr.šećer) otapa izlučivanjem sline prije no što je “usisa”. Ova muha ne može bosti
• Muha proizvodi svoj iritantni zvuk zujanja trljanjem jednog krila u drugo
• Glavni izvori hrane su mlijeko, šećer, krv, izmet, trulo voće i povrće ili bilo koja organska tvar u procesu truljenja.
• Kako bi razvila jajašca, ženka muhe mora se hraniti proteinima

OPASNOSTI OD KUĆNE MUHE

Domaća muha je dobro poznata kozmopolitska vrsta koju nalazimo po kućama i na farmama. Iako se često veže uz životinjski i ljudski izmet, hrani se bilo kakvom vrstom organskog otpada, pa ju najčešće nalazimo u blizini ljudi. U velikom broju nalazimo ju na svinjskim i kravljim farmama, kokošinjcima, te na rančevima konja, jer najviše vole boraviti kraj smeća i stajskog gnoja. Muhe nisu samo napasne i dosadne, nego mogu biti prenosioci i raznih opasnih organizama, te time i bolesti, te je kontrola razvoja muhe važna za opće zdravlje i udobnost u mnogim dijelovima svijeta.
Najveće štete su povezane s običnom muhom su dosađivanje i indirektne štete koje mogu biti prouzročene prenosom patogenih organizama (virusa, gljiva, bakterija, protozoa i nematoda) koje dolaze u asocijacijama sa muhom. Muhe pokupe patogene organizme u smeću, kanalizaciji i drugim izvorima nečistoća, i onda ih prenose u ustima te ih preko izbljuvka, izmeta i zaraženih vanjskih dijelova tijela prenose na ljudsku i životinjsku hranu. Najveći problem je migracija muhe s ljudskog i životinjskog izmeta na hranu koja se jede sirova. U slučajevima nedostatka kanalizacije, posebno u slučajevima otvorenih septičkih jama, može doći do razvoja ozbiljnih zaraznih oboljenja , naročito ako su u blizini bolnice, tržnice i klaonice.

 

2a6q9l4musica2