logo-haccp

Primjena HACCP /Hasard Analysis Critical Control Points/ sistema ili u prevodu “analiza opasnosti na ključnim kontrolnim tačkama”, u sprovođenju DDD radova u mnogim zamljama Evrope ima za cilj unapređenje zaštite i smanjenje mogućnosti neželjenih efekata preparata na zdravlje ljudi.

HACCP je sistem koji garantira neškodljivost u djelatnostima kojima je obaveza odsustvo štetnih mikroorganizama, insekata i glodara i njihovog učinka.

Sistem se pokazao vrlo djelotvornim i prepoznat je u znanstvenim krugovima širom svijeta, te ga podržavaju međunarodne institucije i agencije FAO, WHO, Codex alimentarius itd.

Uveden je i uvodi se u legislativu mnogih zemalja. Bazični elementi sistema nisu novi, ali je pristup potpuno novi i u svojoj osnovi predstavlja pomak sa reaktivne kontrole na preventivnu proaktivnu kontrolu.

Načela HACCP sistema upućuju da je potrebno slijedeće:

  • stručno ovladavanje izbora i sredstava za DDD poslove i sanitarno ekološku zaštitu;
  • utvrđivanje kritičnih tačaka povećanja broja glodara, insekata i mikroorganizama i ostalih štetočina;
  • stalna i interventna dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, fumigacija i eradikacija i kvalitetan monitoring sistem;
  • korekcijski postupci;
  • validna dokumentacija;
  • verifikacija kvaliteta rada;
  1. Stručno ovladavanje izbora i sredstava za DDD poslove

Zahvaljujući iskustvu u izvođenju preventivnih DDD poslova, uvođenjem standarda u poslovanje, u mogućnosti smo primijeniti najnovije vrste preparata po Evropskim standardima.

  1. Utvrđivanje kritičnih mjesta

Za svaku grupu štetnika postoje zasebna određena kritična mjesta, s obzirom na njihov način prehrane, života i biologije. Kritične tačke se određuju anketom (razgovor sa uposlenim), vizuelno i postavljanjem pokusnih mamaca.

  1. Određivanje metode kontrole kritičnih mjesta, stalni i interventni postupci sanitarno ekološke zaštite kritičnih mjesta i kvalitetan monitoring sistem

Određivanje efikasnosti i eventualne potrebe za interventnim radovima

Djelotvornost sistematskog uništavanja štetočina utvrđivat će se odgovarajućom epidemiološkom- cenzus metodom (Lee, 1980).

Ovakva tehnika dozvoljava izvlačenje podataka od jedinki koji pripadaju različitoj populaciji ali izloženih istom tretmanu, da bi se napravila usporedba sa preživljelim štetočinama iz populacije izložene alternativnom tretmanu, ili u kontroliranom eksperimentalnom dizajnu koji  nema tretmana.

Cenzus evaluacija

Najčešće upotrebljavani metod mjerenja efikasnosti ( određivanje postotka redukcije štetočina ) je da se naprave najmanje dvije populacijske veličine ( tzv cenzusi ), jedna na početku tretmana  i jedna na kraju. Efikasnost se mjeri kao očigledna promjena u populacijskoj veličini generalno izražena kao proporcija ili procenat u odnosu na inicijalnu (početnu) brojnost.

Podaci dobiveni census metodom (odredivanje brojnosti populacije odnosno broja štetočina u populaciji) svake populacije predstavljaju osnovnu opažačku jedinicu. Prirodna populacija je rijetko odvojena ili zatvorena.

  1. Zahvaljujući dugogodišnjem iskustvu u izvođenju preventivnih DDD poslova, uvođenjem standarda u poslovanje,  u mogućnosti smo primijeniti najnovije vrste preparata po Evropskim standardima.
  1. Utvrđivanje kritičnih mjesta

Za svaku grupu štetnika postoje zasebna određena kritična mjesta, s obzirom na njihov način prehrane, života i biologije. Kritične tačke se određuju anketom (razgovor sa uposlenim), vizuelno i postavljanjem pokusnih mamaca.