Komarci

komaracKomarci (Culicidae) su porodica kukaca koja je svrstana u red dvokrilaca.

Porodica ima oko 50 rodova i obuhvaća oko 33.000 vrsta. Razvili su se prije oko 170 milijuna godina.

Komarci nastanjuju sva područja na svijetu, osim polarnih područja, pustinja i područja viših od 1500 metara nadmorske visine, ali najčešće u blizini vode, neovisno o njenoj veličini i kvaliteti. No, različite vrste žive u vrlo različitim područjima.

Komarci su najaktivniji u sumrak ili u rano jutro, odnosno tijekom noći, kada je izraženija vlažnost zraka i niža temperatura. Izuzetak od toga čini Azijski tigrasti komarac (Aedes albopictus), koji je stigao i u Hrvatsku, a koji bode tijekom čitavog dana, agresivniji je i potiskuje domicilnu vrstu komaraca. Ta vrsta komarca vrlo je prilagodljiva te se razvija u različitim vrstama umjetnih legla, brzo se razmnožava i osvaja nova staništa. Komarci su leteći insekti (kukci) za koje je karakteristično da im je za razvoj neophodna stajaća voda. Prirodna su legla komaraca nepresušene lokve, močvare, privremeno poplavljene površine. Umjetna legla najčešće nastaju ljudskim aktivnostima, a čine ih npr. otklopljeni spremnici za vodu, začepljeni slivnici i oluci, različiti odbačeni predmeti u kojima se nakuplja kišnica.

Veliki su od 0,3 do 2 cm. Zbog svoje male građe u mogućnosti su naseliti vrlo nepristupačna staništa. Imaju usko tijelo, grbava prsa, vitke noge. Spada u opasnije štetočine jer prenosi malariju, groznicu i druge bolesti. Pri sisanju krvi komarac unosi u čovjeka sekret u kome može biti i uzročnik bolesti. Prilikom uboda mogu uzrokovati kožne promjene i alergijske reakcije. Uznemiruju i ometaju odmor, aktivnost, šetnje i boravak na otvorenom. Ženke komarca nakon oplodnje moraju sisati krv jer za izgradnju jajašaca trebaju proteine. Inače se oba spola hrane nektarom i sokovima voća, koji ne sadrže protein.

Čim se izlegu, odrasli mužjaci nakon kratkog vremena formiraju svoj novi roj. Roj je kod komaraca skupina mužjaka koji se vrtložno kreću gore dolje. U takav novoformirani roj komaraca ulijeće ženka i oplođuje se sa odabranim partnerom. Kod pojedinih vrsti komaraca oplodnja se odvija u zraku, ali ipak većina vrsti za oplodnju izabere neko mirno skrovito mjesto.

Ženka komarca polaže u stajaću vodu jaja iz kojih se razvijaju ličinke. Iz stadija ličinki nastaju kukuljice, a iz kukuljica se razvijaju odrasli komarci. Prva tri stadija životnoga ciklusa komarca odvijaju se u vodi, a odrastao komarac je leteći kukac. Razvoj odrasle jedinke traje otprilike od tjedan dana do nekoliko tjedana, ovisno o temperaturi vode. S javnozdravstvenog aspekta značajno je da ženka komarca mora imati krvni obrok kako bi mogla razviti i položiti jaja i zato napada, između ostalog, i čovjeka. Komarci se legu u vodama stajačicama: • polažu jajašca u vode stajačice, • u vodi se iz jajašaca razvijaju ličinke komaraca, • iz ličinki nastaju kukuljice, • iz kukuljica izlijeću odrasli komarci.

Rojenje je vrlo specifično ponašanje kukaca i njihov je način opstanka i širenja vrste. Za rojenje svakoj zajednici kukaca potrebno je uskladiti neke od uvjeta, a kod komaraca su: stanje aktivnosti komarca, prostorni odnosi, svjetlost, vjetar, zvuk, zajednica različitih vrsta komaraca te temperatura i vlažnost. Stanje aktivnosti je najznačajniji uvjet komaraca da formiraju roj.

Kukci nepogriješivo predosjećaju dolazak zimskih dana prije svega kraćim trajanjem dnevne svjetlosti, nižih noćnih i dnevnih temperatura i slično, ovisno o vrsti. Većina vrsta komaraca zimu prezimljuje u stadiju jajašaca. Ženka zadnje generacije prije zime mora pomno odabrati mjesto polaganja zimskih jaja koja moraju osim vremenskih neprilika biti sačuvana i od eventualnih neprijatelja.

Tretman protiv smeđih žohara (Blattella germanica)

SMEĐI ŽOHARI ( BLATTELA GERMANICA) KAO NAJLJUĆI NEPRIJATELJ I NAJČEŠĆI ŠTETNIK U UGOSTITELJSTVU I U DOMAĆINSTVU

smedji-zohar-2

Smeđi žohari su fluktuacijom i mobilnošću robe postali pratitelji čovjeka-sinantropni štetnici.Najviše se zadržavaju u domaćinstvima i proizvodnim procesima s hranom. Tako su u ugostiteljstvu prisutni u kuhinjama – video YouTube, kupaonicama, skladištima (hoteli, restorani, pizzerie, pekare, buregdžinice, fast food , slastičarne, krčme, ugostionice, bifei i buffeti, caffe barovi, frizerski saloni, mesare, ribarnice). Ima ih u bolnicama, domovima za stare osobe, đačkim domovima, vrtićima i igraonicama. Često su u javnim kuhinjama i kuhinajma javnih ustanova, u prijevoznim sredstvima poput brodova, željezničkih kompozicija i zrakoplovima. Skrivaju se u pukotinama zidova i procijepima kuhinjskih elemenata, drvenim štokovima-dovratnicima, iza pločica.

Ne vole svjetlost, može ih se zvati “noćnim insektima” što vrijedi znati pri njihovu otklanjanju.

Kada ih se viđa danju, znači da su se toliko namnožili da im je životni prostor postao skučen, a potraga za hranom koje ima sve manje izvlači ih na dnevno svjetlo (visoka infestacija). I tu se javlja potreba za drastičnim mjerama suzbijanja.

Nažalost, korisnici se javljaju najčešće tek u toj poodmakloj fazi najezde žohara, dakle onda kada je sve što su sami pokušali pri otklanjanju žohara propalo ili kada je stanje postalo neizdrživo, njihovo je strpljenje doseglo vrhunac, a borba protiv žohara postala epskom avanturom. Nalaze smeđe žohare u blizini djece, noću i danju na krevetu, po hrani, neprestalno.

Žive u izuzetno vlažnim uvjetima i visoka im temperatura ne smeta, dok se kemikalije – insekticidi potrebne za njihovo suzbijanje u vlazi razblažuju ili ispiru te na visokim temperaturama ili karboniziraju ili do neke mjere isparavaju. Time je često oslabljena i učinkovitost samih kemikalija …Temperatura u blizini nule usporava razvojni ciklus žohara, smanjuje potrebu za prehranom, a ispod nule dolazi do uginuća prvenstveno  larvi, nimfi a zatim i odraslih insekata, već nakon par sati.

Uz to žohari vrlo brzo stvaraju otpornost (rezistenciju) na insekticide. Bez zraka mogu preživjeti i do 45 minuta. Sve navedeno komplicira uništavanje žohara

ŠTETNOST ŽOHARA U žIVOTNOJ I RADNOJ SREDINI PO UKUĆANE,KORISNIKE I RADNO OSOBLJE:

Smeđi žohari u prvom redu štete ukućanima i radnoj sredini ne samo izgledom od čega većina ljudi koji se susreće sa smeđim žoharima ima trajno gađenje, aksioznost, psihičke prolazne smetnje koje rezultiraju padom raspoloženja pa čak i padom radne sposobnosti i osobne sigurnosti u sebe.

MOGU OŠTETITI tekstil, papir, knjige.

Izmetom i urinom mogu izazvati osjetljivih elektronskih sklopova u elektroničkim uređajima u koje se zavlače (računare, display aparata, vage, programatori, senzori, telefoni, mikrovalne pećnice)

Svojim vektorskim-prenositeljskim  djelovanjem prenose veliki broj infektivnih i zaraznih bolesti konkretno u hrani i namještaju, a sa kojima ljudi dolaze u kontakt po unosu hrane ili brišući i dodirujući kožom mjesta izmeta smeđih žohara u većini slučajeva potpuno nesvjesni kontakata sa izmetom i bakterijama koje ostaju nakon prolaza smeđih žohara.

Sekretima i ekskretima (izmetom) te presvlakama zagađuju hranu, predmete i površine kojima se služe ili borave ljudi.

Spektar bakterija koje smeđi žohari prenose odnosno mogu prenijeti u praksi je veliki ali se najčešće primjećuju infekcije sa ovim vrstama bakterija a prenose ih isključivo smeđi žohari ako je higijena stana, kuće i lokala propisna:

  • salmonela
  • streptokoka
  • stafilokoka
  • tuberkuloza,kolera, tifus,

Put ulaska ovih bakterija u tijelo čovjeka je putem izmeta, neopranih ruku, nakon kontakta pacijenta odnosno ukućana sa insektim ili nedovoljno dobro opranom pribora za jelo.
Smeđi žohari prenose i teže vrste infekcija poput virus (npr Poliovirus)

Nestručnim radom postoji opasnost od trovanja ukućana, radnog osoblja, kao i do pojave još veće otpornosti insekata

Kada se već primjeti velika infestacija tada se mora znati da će borba biti dugotrajna-višekratna i naporna, ali da će zajedničkim postupanjem korisnika i izvoditelja proizvesti rezultat otklanjanja smeđih žohara.

Suzbijanje odnosno uništavanje smeđih žohara je proces i postupak koji zahteva strpljenje i odlučnost samog vlasnika i korisnika prostora gde su smeđi žohari nastanjeni da bi došlo do trajne dezinsekcije odnosno eradikacije. On ovisi o uvjetima u prostoru i o biologiji insekta, o tehnologiji primjene insekticida, kvaliteti i dozi samog insekticida, trudu i radu izvoditelja ali i o trudu i radu korisnika dezinsekcije.

Obzirom na navedeno spoznaja je da se smeđi smeđi žohari ne mogu suzbijati mehaničkim “udaranjem” (može ljepljivim klopkama i hormonalnim lovkama) već kemijskim putem kada žohar ili unosi insekticid u probavni i respiratorni sistem ili prelazi kontaktno preko sloja insekticida koji će mu bilo odjednom – akutno kao “knock down” ili postupno – kumulativno tzv. rezidualnim – ostatnim djelovanjem predati ubitačnu dozu insekticida.

Uočene fekalije kao mljevena kahva, ostaci tijela, presvlaka, mrtvi i živi insekti, jajašca  su znak da je dezinsekcija žohara u stanu, prostoru i/ili lokalu HITNO POTREBNA te da Vam predstoji teška, ali ne nemoguća borba u procesu suzbijanja smeđih žohara.

Na slijedećem linku pogledajte uspješno uništavanje (tretman dezinsekcije) protiv smeđih žohara: https://www.youtube.com/watch?v=HirLBysEhqQ .

PIŠE: Amar Ibrulj Magistar prehrambene tehnologije, HACCP manager, dipl.san.ing.